

Informacija da je vlasnik zgrade u ulici Cara Lazara broj 15 u kojoj se nalazi Poresko odeljenje Gradske uprave za finansije, zavario vrata zbog neizmirenih i nagomilanih dugova gradske vlasti na ime rentiranja poslovnog prostora, kako su preneli pojedini mediji, nije tačna - rekao je na današnjoj konferenciji za novinare Nebojša Vasiljević član Gradskog veća za investicije i razvoj gradskih resursa.
U ovom slučaju ne radi se, ni o zakupu, ni o rentiranju i Poresko odeljenje danas normalno radi sa strankama. Grad Kragujevac je po predugovoru kupio od Poljoprivredne stanice prostor na prvom spratu i opredeljni iznos blagovremeno izmirio. Problem je, istakao je Vasiljević, u predistoriji te lokacije jer je Poljoprivredna stanica svojevremeno besparavno nadziđivala taj prostor sa privatnim investitorom. Grad Kragujevac je ušao u proces legalizacije, s tim što je po zakonu o sredstvima u državnom vlasništvu, pre više od godinu dana uputio i zahtev Direkciji za imovinu Srbije da odobri ugovor o kupovini, kako bi se stvorili uslovi za zaključenje konačanog ugovora i napravio konačan obračun prostora. Grad Kragujevac još uvek čeka saglasnost i tek nakon toga može na osnovu ugovora da isplati razliku Poljoprivrednoj stanici. Zbog takvih dezinformacija Vasiljević je zamolio predstavnike medija da ubuduće barataju validnim informacijama, jer u suprotonom nanose nepotrebnu štetu gradu.
Na današnjoj konferenciji bilo je reči i o šest projekata sa kojima je grad Kragujevac konkurisao kod ministarstva za prostorno planiranje. Vasiljević je izrazio žaljenje što građevinske firme i projektantski biroi iz Kragujevca nisu u stanju da ispune osnovne uslove iz uredbe za realizaciju tako velikih projekata poput zatvorenog bazena. Iako je u Kragujevcu investicioni bum, naše firme nisu iskoristile ni pet posto mogućnosti, da kroz udruživanje ili konzorcijume dobiju velike poslove nego su uglavnom angažovani kao podizvođači. Naše je opredeljenje da aktiviramo Direkciju za urbanizam da radi projekte niskogradnje jer ako to ne učinimo onda bi to morali da radimo preko biroa iz Novog Sada, Niša ili Beograda. Niame, kako je zakonom definisano za projekat zatvorenog bazena, projektantski biro mora da ima najmanje 12 radnika, a građevinska firma najmanje četiri krana i 120 stalno zaposlenih radnika, među kojima i inženjere sa licencom. Jer, iako po zakonu prioritet imaju lokalne građevinske firme i projektantski biroi, koje predlaže lokalna samouprava kada aplicira za neki projekat, u našem slučaju nemamo alternativu ni kada je reč o firmama na nivou okruga, nego moramo da se oslonimo na građevinske firme sa područja Republike Srbije.