

U Kragujevcu je danas održan sastanak sertifikovanih opština i gradova po programu USAID-a za planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama. Ovo je prvi sastanak te vrste održan u Srbiji. Sastanak je otvorila Ela Hodža, zamenica direktora Programa organizacije DAI za planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama a tema sastanka je “Šta posle donošenja Zakona o vanrednim situacijama?“. Nacrt zakona donet je u novembru mesecu prošle godine a usvojiće se 6 meseci nakon toga, tačnije od 1. jula ove godine.
Nov zakon podrazumeva koordinaciju i organizaciju nadležnih lokalnih i republičkih organa u vanrednim situacijama, zatim precizno definisanje i podelu prava i obaveza, kao i praćenje efikasnosti i ekonomičnosti ljudskih i materijalnih resursa kojima se raspolaže u tom trenutku – rekao Branko Jovanović, zamenik načelnika Uprave za vanredne situacije u Ministarstvu odbrane.
Ovim zakonom gradonačelnici i predsednici opština će dobiti jasno definisanu ulogu u vanrednim situacijama, ali u proces moraju da se uključe čitave lokalne zajednice, od javnih komunalnih preduzeća, preko privrednih subjekata do pojedinaca. Zakonom će se dati okvir i obaveze, a svaka lokalna samouprava konkretizovaće zakon u zavisnosti od svojih osnovnih karakteristika.
Zakon nameće mnogo veće obaveze lokalnim samoupravama. Pomoć ugroženim građanima u nesrećama će biti mnogo brža i efikasnija, organizovaće se neposredno na teritoriji grada ili opštine. S jedne strane podižu se kapaciteti lokalnih samouprava za samoinicijativu i odgovor a sa druge strane se podižu kapaciteti lokalnih vlasti da razviju mehanizme strukture snage u odgovoru na nesreće. Prema rečima zamenika načenika Uprave za vanredne situacije, zakon predviđa i organizovanje i obuku za osposobljavanje i reagovanje u nesrećama kako predstavnika lokalnih zajednica tako i samih građana.
Ovo je petogodišnji, vrlo kompleksan program koji se sastoji od dve komponente. Jedna je Program za planiranje i reagovanje u vanrednim situacijama a druga je Ekonomski razvoj i sigurnost lokalnih samouprava u Srbiji. Programi traju 5 godina i za njihovu realizaciju izdvojeno je 20 miliona dolara, mada je teško oceniti koliko je sredstava izdvojeno za ovu komponentu – rekla je danas na sastanku zamenica direktora Ela Hodža.
Od današnje diskusije očekujemo konstruktivne predloge u vezi s novim zakonom. Cilj sastanka je razmena iskustava 38 prisutnih predstavnika gradova i opština sa teritorije Republike Srbije. Grad Kragujevac prednjači u primeni ovog zakona ali svakako će dobro doći razgovori o iskustvima sa predstavnicima drugih gradova i opština koje ćemo na današnjem sastanku razmeniti. Posle usvajanja zakona, za sve nas počinje veliki posao praktičnog uspostavljanja ovog sistema koji bi bio primenjiv i u slučaju neke vanredne situacije, ali i u preventivnom smislu – rekao je Dragoš Radovanović, načelnik Odeljenja za preventivnu zaštitu od elementarnih i drugih nepogoda.